Osnovna vrijednost područja je riba Umbra krameri, koja je vrlo rijetka i u cijeloj Evropi je pod najstrožim režimom zaštite (EN). Uredbom Bernske konvencije Apendix I - Annex I, stavljena je na listu zaštićenih vrsta. Rijetka je zbog smanjenja površine staništa u kojima živi, s obzirom na to da su to močvarne i zabarene površine, vegetacijom bogati dijelovi voda zamuljenog dna. Jedina poznata nalazišta u okruženju su u Zasavici (Srbija) te na rijeci Muri u Hrvatskoj.
Područje, kao jedno od rijetkih sačuvanih nizijskih tresetišta, odlikuje se i značajnim florističkim biodiverzitetom. Zabilježeno je oko 400 biljnih vrsta paprati i golosjemenjača, među kojima ima vrsta od međunarodnog značaja, endemičnih i reliktnih. Takva je močvarna žara (Urtica kioviensis), koja je prvi put evidentirana kao biljna vrsta Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, a nalazi se na Crvenoj listi Evrope, u kategoriji „ranjive vrste“ prema IUCN kategorizaciji. Na preliminarnoj Crvenoj listi Bosne i Hercegovine, u kategoriji „ranjive vrste“ nalaze se: močvarna paprat (Thelypteris palustris), žuti lokvanj (Nuphar lutea), rebratica (Hottonia palustris) i vodopivka (Zanichellia palustris).
Od predstavnika ornitofaune posebno su značajne eja močvarica (Circus aeruginosus), crna roda (Ciconia nigra), crvena čaplja (Ardea purpurea) i mala bijela čaplja (Egretta garzetta), koje imaju status „LC“ („najmanja zabrinutost“) prema IUCN crvenoj listi.
|