Zaštićena područja RS

BDZP:	504
Jedinstveni identifikacijski kod:	BA.RS.ZAVOD.PS:504
Verzija prostornog objekta:	April 7, 2021, 8:56 a.m.
Tip:	Kategorija V: Park prirode Kategorija V: Park prirode Park prirode - područje dobro očuvanih prirodnih vrijednosti sa pretežno očuvanim prirodnim ekosistemima i živopisnim pejzažima, namijenjeno očuvanju ukupne geološke, biološke i pejzažne raznovrsnosti, kao i zadovoljenju naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih, zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih djelatnosti usklađenih sa tradicionalnim načinom života i načelima održivog razvoja.
Datum proglašenja:	April 23, 2021
Površina prema aktu zaštite:	4067.89 ha
Površina poligona:	4067.89 ha
Broj zona zaštite:	2
Nivo zaštite:	Republički
Izvor prostornog podatka:	Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa

Dezignacija:	Područje je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode RS (Službeni glasnik RS, 20/14)
Tijelo koje donosi akt o proglašenju:	Vlada Republike Srpske
Akt proglašenja:	Odluka o proglašenju Parka prirode Prača, Službeni glasnik Republike Srpske 33/21
Datum donošenja akta o proglašenju:	April 1, 2021
Datum objave akta o proglašenju:	April 15, 2021
Datum stupanja na snagu akta o proglašenju:	April 23, 2021

Država:	Bosna i Hercegovina
Entitet:	Republika Srpska
Opština/e u kojoj/kojima se nalazi zaštićeno područje:	Rogatica: 97.3%, Pale: 2.4%.
Opis granica:	Granica obuhvata polazi iz lomne tačke br. 1 – 6579369, 4845603, odnosno sa spoja katastarskih parcela, (u daljem tekstu k.č.) 2027, 143, 1651/1 i 142 u katastarskoj opštini (u daljem tekstu К.O.) Mesići. Dalje, granica obuhvata nastavlja sjeverno granicom k.č. 1651/1 u К.O, Mesići (parcela je u obuhvatu) te dalje granicama k.č. 580, 576, 564, 563, 562 (parcele su u obuhvatu), do spoja sa k.č. 618, odakle granica obuhvata nastavlja sjeverno granicama k.č. 618 i 453 (parcele su u obuhvatu) sve do lomne tačke br. 29 – 6578796, 4846772, gdje sječe k.č. 618 te nastavlja granicom k.č. 346 (parcela je u obuhvatu) do lomne tačke br. 30 – 6578767, 4846796 odakle se lomi pravolinijski južno na lomnu tačku br. 31 – 6578757, 4846784. Dalje granica nastavlja granicom k.č. 345 (parcela je u obuhvatu), do lomne tačke br. 32 - 6578593, 4846720. Od ove tačke granica ide pravolinijski južno do lomne tačke br. 33 – 6578561, 4846521, odakle dalje nastavlja granicama k.č. 1646, 1649, 1634, 1632, 1633 i 1651/1 (parcele su u obuhvatu) do lomn etačke br. 34 – 6578121, 4846437. Dalje granica ide pravolinijski preko rijeke Prače na lomnu tačkubr. 35 – 6578121, 4846457, te dalje granicom k.č. 620/1 (parcela je van obuhvata) do lomne tačke br. 36 – 6578214, 4846713. Iz ove tačke, granica ponovo pravolinijski presijeca rijeku Praču do lomne tačke br. 37 – 6578231, 4846723, te dalje nastavlja granicom k.č. 619 (parcela je u obuhvatu), do lomne tačke br. 2 – 6577654, 4848204, na granici sa К.O. Vragolovi. Dalje, granica obuhvata ide na lomnu tačku br. 3 - 6577647, 4848204, te zatim sjeverno granicama k.č. 2463 i 2709 u К.O. Vragolovi (parcele su u obuhvatu), sve do lomne tačke br. 4 – 6576635, 4848697. Granica obuhvata zatim ide na lomnu tačku br. 5 - 6576636, 4848701, odnosno na granicu k.č. 1445/3, te dalje nastavlja granicom k.č. 1445/3, sve do lomne tačke br. 38 – 6577012, 4849586. iz ove tačke granica ide na krajnju južnu tačku k.č. 1336 te dalje sjeverno granicama k.č. 1336, 1337, 1240, 1242, 1241, 1256, 1250, 1247, 1226, 1225, 1249, 1258 (parcele su u obuhvatu) sve do lomne tačke br. 6 - 6577041, 4850479, odakle nastavlja zapadno granicama k.č. 1259 i 1272 (parcele su van obuhvata) do lomne tačke br. 7 – 6576968, 4850485. Zatim, granica obuhvata nastavlja zapadno granicom k.č. 1279 (parcela je u obuhvatu), te dalje nastavlja granicom k.č. 2632 (parcela je u obuhvatu) do lomne tačke br. 8 – 6576631, 4850569, odakle se lomi južno na granicu k.č. 1588. Granica obuhvata dalje nastavlja zapadno granicom k.č. 1588 (parcela je u obuhvatu), te dalje granicom parcele 2632 (parcela je van obuhvata) do lomne tačke br. 9 – 6575970, 4850973. Od ove tačke, granica obuhvata nastavlja dalje granicom k.č. 633 (parcela je van obuhvata), a zatim granicama parcela 611, 608, 593, 592, 1671, 558, 557, 556, 1701, 1700, 1724, 1720 (parcele su u obuhvatu) do lomne tačke br. 10 – 6574860, 4850589. Granica obuhvata dalje nastavlja granicama k.č. 1958 i 1960 (parcele su u obuhvatu), do lomne tačke br. 11 – 6574642, 4850507, odakle sjeverozapadno ide na granicu К.O. Brezje, odnosno na granicu parcele 1447/1 u К.O. Brezje. Dalje granica obuhvata nastavlja granicama k.č. 1447/1, 1437, 1432, 1431, 1430, 1429, 1426, 1425, 1423, 1424, 1385, 1383, 1384, 1470, 1473, 1474, 1475, 1476, 1477/1, 1479, 1478, 1502, 1337, 1336, 1335, 1334, 1332/1, 1332/2, 1332/3, 1315, 1311, 1551, 1267, 1296, 1267, 1256, 1018, 1001, 997, 991, 902, 900, 914, 897, 896, 895, 887, 885, 884, 1093, 1095, 1097 u К.O. Brezje (parcele su u obuhvatu) sve do lomne tačke br. 12 – 6570963, 4851165. Dalje granica presijeca k.č. 1100 do lomne tačke br. 13 – 6570939, 4851165 odakle obuhvat nastavlja dalje granicama k.č. 1101, 1104, 1105, 1111, 1113, 114, 1116, 1115 u К.O. Brezje (parcele su u obuhvatu), te u lomnoj tački br. 14 – 6570601, 4850793, pravolinijski sječe k.č. 1575 u К.O. Brezje i izlazi na lomnu tačku br. 15 – 6570596, 4850795, koja se nalazi na granici К.O. Sočice i granici k.č. 135 u К.O. Sočice. Dalje granica ide sjeverno granicom К.O. Sočice, odnosno granicama k.č. 135, 133, 132, 133, 131, 2427, 66, 65, 64, 63, 61, 51, 48, 26, 1, 620, 624, 2441, 2442, 2475/1, 2476, 2477/1 u К.O. Sočice (parcele su u obuhvatu), sve do lomne tačke br. 16 – 6570603, 4847119, gdje izlazi na entitetsku granicu. Dalje granica ide sjeveroistočno entitetskom granicom, odnosno granicom К.O. Sočice i granicama k.č. 2477/1 i 2478/1 (parcele su u obuhvatu), sve do lomne tačke br. 17 – 6570782, 4847224, koja se nalazi na spoju sa К.O. Mesići. Dalje, granica obuhvata nastavlja granicom К.O. Mesići sve do lomne tačke br. 18 – 6571324, 4847543, koja se nalazi na spoju sa granicom К.O. Sočice. Dalje granica obuhvata nastavlja granicom К.O. Sočice, do spoja sa granicom К.O. Mesići u lomnoj tački br. 19 – 6571529, 4847658, a zatim dalje nastavlja granicom К.O. Mesići sve do lomne tačke br. 20 – 6572515, 4847907, koja se nalazi na spoju sa К.O. Sočice. Obuhvat dalje nastavlja granicom К.O. Sočice do lomne tačke 21 – 6574025, 4847642 na spoju sa granicom sa К.O. Mesići, te dalje nastavlja iz ove tačke granicom К.O. Mesići do lomne tačke br. 22 – 6574564, 4847036, a zatim od ove tačke granica skreće sjeveroistočno i pravolinijski presijeca parcelu 620/1 i ide sve do lomne tačke br. 23 – 6574856, 4847177, i dalje pravolinijski na lomne tačke br. 24 - 6576034, 4846625, te lomne tačke br. 25 – 6576028, 4846592, i lomne tačke br. 26 – 6576237, 4846467, sve do granice k.č. 2067 u К.O. Mesići. Od ove tačke, obuhvat ide granicom k.č. 2067 (parcela je u obuhvatu) sve do spoja sa k.č. 2066/1 u lomnoj tački br. 27 – 6576615, 4845594, odakle dalje ide istočno granicama k.č. 2066/1 i 2071 (parcele su van obuhvata) sve do lomne tačke br. 28 – 6579728, 4845435 te dalje sjeverno granicama k.č. 620/1 i 2027 u К.O. Mesići, gdje izlazi na polaznu tačku, odnosno na lomnu tačku 1 - 6579369, 4845603.

Osnovna vrijednost zaštićenog područja je klisurasto-kanjonska dolina koju je istoimena rijeka usjekla u srednjem dijelu svog toka na dužini od 14,7 kilometara, od kojih se 11,8 km nalazi u obuhvatu zaštićenog područja. Na lijevoj dolinskoj strani, u debelim naslagama karbonatnih stijena, pretežno krečnjacima trijasa, formirani su brojni podzemni karstni oblici. Najznačajniji je pećinski sistem Govještice, koji sa dužinom od 9 870 metara predstavlja najdužu pećinu u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Dolina rijeke Prača duž cijelog toka kroz zaštićeno područje odlikuje se strmim stranama koje su na pojedinim mjestima vertikalne. Najizraženija je u predjelu Gosine planine te na području između Sudića planine i Jarovića brda, gdje prelazi dubinu od 400 metara.

Pećinski sistem Govještice predstavlja podzemni horizontalni oblik karstnog reljefa, razgranat sistem koji se dominatno pruža u pravcu jugoistok-sjeverozapad. Pojedine dvorane su veoma prostrane, a najveća dostiže dimenzije od gotovo 100 x 100 m. Govještica je veoma bogata i po količini i po raznovrsnosti pećinskog nakita. Posebnom estetskom vrijednošću i atraktivnošću ističe se ogranak Bižu koji se nalazi u završnom dijelu pećinskog sistema. Najznačajnije su rijetke i neobične forme pećinskog nakita kao što su kristali kalcita, heliktiti, te drugi neobični oblici (ajkula, glazura poput leda na podnoj glini). Prolaz prema sjeverozapadu čine atraktivne forme kalcitnih naslaga, sa brojnim stalagmitima, stalaktitima i stubovima koje su zbog vizuelnog utiska nazvane Zid Nebeski svod. Značajna je i Kiklopova dvorana koja je takođe bogata stalagmitima i stalaktitima a posebno se ističe Gorski stub. Velik, masivan primjerak ovog oblika, Potporni stub nalazi se u Dvorani duhova, a estetskom vrijednošću obiluju i dijelovi pećine Donja i Gornja tamnica, Prolaz na jugozapad kao i Dvorana kostiju.

Po bogatstvu i raznovrsnosti pećinskog nakita Banja Stijena je jedna od najljepših pećina Republike Srpske. Zastupljen je atraktivan pećinski nakit koji sačinjavaju bigrene kade, salivi, stalaktiti, pećinski stubovi, a kao posebno interesantna vrsta ističe se „pećinsko mlijeko” koje se nalazi na kraju ulaznog kanala.

Ostaci pećinskog medvjeda pronađeni su i u Govještici, kao i u Banja Stijeni.

Pejzažne vrijednosti su najvidljivije sa nekoliko vidikovaca sa ivica površi koji pružaju pogled na najmarkantiju crtu reljefa zaštićenog područja – klisurasto-kanjonsku dolinu rijeke Prače. Jak utisak na posjetioce ostavlja i sam pristup i kretanje zaštićenim područjem duž Prače, nekadašnjom uskotračnom prugom i prolazak kroz dvadesetak tunela. Vizuelni efekat uz adrenalinski doživljaj predstavlja prehodavanje rijeke Prače radi pristupa pećinama Govještici i Banja Stijeni, kao i savlađivanje prvog jezera Govještice pomoću čamca.

Zahvaljujući velikim dimenzijama i obliku klisurasto-kanjonske doline Prače, različitim ekspozicijama i specifičnim mikroklimatskim uslovima, stvoreni su preduslovi za razvoj brojnih značajnih staništa te brojnih vrsta biljaka i životinja.

Na osnovu terenskih istraživanja i postojećih literaturnih stručnih i naučnih podataka na ispitivanom području dijela kanjona Prače koje pripada Republici Srpskoj registrovano je prisustvo 714 biljnih taksona. Prisustvo značajanog broja endemičnih i reliktnih vrste u kanjonu Prače određuje njegov refugijalni karakter, i čini ga centrom florističkog, vegetacijskog i ekosistemskog biodiverziteta. Endemičnoj grupi pripada oko 66 taksona.

S obzirom da rijeka Prača u svom kanjonskom dijelu se odlikuje karakteristika voda gornjeg toka i kao takvu je nastanjuju tri vrste riba: potočna pastrmka, lipljen i peš. Sve ustanovljene vrste riba u kanjonu rijeke Prače predstavljaju indikatorske vrste čiste i kvalitetne vode.

Tokom istraživanja, ukupno je registrovano 85 vrsta ptica. Od ukupnog broja, čak 13 vrsta nalazi se na Dodatku I Direktive o pticama, dok prema Bernskoj konvenciji 61 vrsta ima status strogo zaštićene vrste, 18 vrsta je zaštićeno a samo 6 vrsta nije obuhvaćeno ovom konvencijom. Na području platoa planiranog zaštićenog područja najveći broj vrsta ptica (45 vrsta) registrovan je na prostoru Batovskog polja. Ovo polje, kao najveće otvoreno stanište sa livadama i pašnjacima, ima izuzetan značaj za gniježđenje ili ishranu velikog broja vrsta.

Od sisara zabilježeno prisustvo 13 vrsta, kao i anketnim istraživanjem gdje su još dobijene informacije o četiri vrste, do određene taksonomske kategorije. Od svih pronađenih vrsta, vidra ima najveći stepen ugroženosti u Republici Srpskoj (po Zakonu o lovstvu RS, Crvenoj listi RS i IUCN-ovoj Crvenoj listi). Mrki medvjed ima 28 % učešća u istraživanom području, u odnosu na brojnost u cijelom lovištu, što je veoma značajno procentualno učeščće na tako relativno malom prostoru.

Naziv upravljača zaštićenog područja:	Javno preduzeće šumarstva "Šume Republike Srpske", Šumsko gazdinstvo "Sjemeć"
Pravni akt osnivanja upravljača:	Odluka o proglašenju Parka prirode Prača, Službeni glasnik Republike Srpske 33/21 Član 12
Adresa upravljača zaštićenog područja:	Radnička 1, 73 220 Rogatica
Telefon upravljača zaštićenog područja:	+38758420260
E-mail adresa upravljača zaštićenog područja:	sjemec@sumers.org
Web adresa upravljača zaštićenog područja:	http://sumerepublikesrpske.org/

Plan upravljanja:	Podatak nedostaje

Naučni radovi:	Trožić-Borovac, S. (2011): Freshwater crayfish in Bosnia and Herzegovina: The first report on their distribution. Knowledge and Management of Aquatic Ecosystems 401 (26). Dokument dostupan na https://www.researchgate.net/publication/277460314_Freshwater_crayfish_in_Bosnia_and_Herzegovina_The_first_report_on_their_distribution Trožić-Borovac, S., Nuhefendić, I., Gajević, M., Imamović, A. (2012): MORPHOMETRICS CHARACTERS OF ASTACUS ASTACUS L. (ASTACIDAE) FROM THE PRAČA RIVER. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 42: 1-10. Dokument dostupan na https://www.researchgate.net/publication/358017697_MORPHOMETRICS_CHARACTERS_OF_ASTACUS_ASTACUS_L_ASTACIDAE_FROM_THE_PRACA_RIVER Preti N., Castrovilli M., Massimiliano Manservisi M., Cendron F., Maselli F. et al. (2014): Spedizione internazionale in Bosnia-Erzegovina. SottoTerra 139: 18-80. Dokument dostupan na https://www.gsb-usb.it/sottoterra/139.pdf Magagnoli S., Grazioli F., Milanolo S. (2014): Preliminary results on the presence of bats in the Govještica cave (Prača river canyon – Bosnia and Herzegovina) and in the surrounding area. Naš krš XXXIV (47): 124-132. Dokument dostupan na https://www.centarzakrs.ba/bh/images/stories/nas_krs/NK_47_2014.pdf Presetnik, P., Mulaomerovic, J., Pašić, J., Napotnik, I., Milanolo, S., Budinski, I., Bajic, B. (2016): Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2015/16 [Survey results of potential bat hibernacula in Bosnia and Herzegovina in winter 2015/16]. Hypsugo - Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana/Journal of bat research in the Balkans 1 (2): 34-48. PDF Chiarini, V., Couchoud, I., Drysdale, R. Bajo, P., Hellstrom, J., Frisia, S., Milanolo, S., De Waele, J. PY - 2017/07/01 (2017): Multiproxy Analysis Of Holocene Stalagmites From Bosnia And Herzegovina. Proceedings of the 17th International Congress of Speleology: 325-328. Dokument dostupan na https://www.researchgate.net/publication/318768876_Multiproxy_Analysis_Of_Holocene_Stalagmites_From_Bosnia_And_Herzegovina Mulaomerovic, J., Husanović, M., Alimanović T., Bajraktarević A., Pejić B. (2020): Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini, zima 2019/20 [Survey results of potential bat hibernacula in Bosnia and Herzegovina, winter 2019/20]. Hypsugo - Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana/Journal of bat research in the Balkans 5 (2): 44-59. Dokument dostupan na https://centarzakrs.ba/bh/documents/Hypsugo/Hypsugo%202-2020web.pdf

Naučni radovi:

Trožić-Borovac, S. (2011): Freshwater crayfish in Bosnia and Herzegovina: The first report on their distribution. Knowledge and Management of Aquatic Ecosystems 401 (26).
Dokument dostupan na https://www.researchgate.net/publication/277460314_Freshwater_crayfish_in_Bosnia_and_Herzegovina_The_first_report_on_their_distribution
Trožić-Borovac, S., Nuhefendić, I., Gajević, M., Imamović, A. (2012): MORPHOMETRICS CHARACTERS OF ASTACUS ASTACUS L. (ASTACIDAE) FROM THE PRAČA RIVER. Radovi Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu 42: 1-10.
Dokument dostupan na https://www.researchgate.net/publication/358017697_MORPHOMETRICS_CHARACTERS_OF_ASTACUS_ASTACUS_L_ASTACIDAE_FROM_THE_PRACA_RIVER
Preti N., Castrovilli M., Massimiliano Manservisi M., Cendron F., Maselli F. et al. (2014): Spedizione internazionale in Bosnia-Erzegovina. SottoTerra 139: 18-80.
Dokument dostupan na https://www.gsb-usb.it/sottoterra/139.pdf
Magagnoli S., Grazioli F., Milanolo S. (2014): Preliminary results on the presence of bats in the Govještica cave (Prača river canyon – Bosnia and Herzegovina) and in the surrounding area. Naš krš XXXIV (47): 124-132.
Dokument dostupan na https://www.centarzakrs.ba/bh/images/stories/nas_krs/NK_47_2014.pdf
Presetnik, P., Mulaomerovic, J., Pašić, J., Napotnik, I., Milanolo, S., Budinski, I., Bajic, B. (2016): Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini u zimu 2015/16 [Survey results of potential bat hibernacula in Bosnia and Herzegovina in winter 2015/16]. Hypsugo - Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana/Journal of bat research in the Balkans 1 (2): 34-48. PDF
Chiarini, V., Couchoud, I., Drysdale, R. Bajo, P., Hellstrom, J., Frisia, S., Milanolo, S., De Waele, J. PY - 2017/07/01 (2017): Multiproxy Analysis Of Holocene Stalagmites From Bosnia And Herzegovina. Proceedings of the 17th International Congress of Speleology: 325-328.
Dokument dostupan na https://www.researchgate.net/publication/318768876_Multiproxy_Analysis_Of_Holocene_Stalagmites_From_Bosnia_And_Herzegovina
Mulaomerovic, J., Husanović, M., Alimanović T., Bajraktarević A., Pejić B. (2020): Rezultati pregleda potencijalnih zimskih skloništa šišmiša u Bosni i Hercegovini, zima 2019/20 [Survey results of potential bat hibernacula in Bosnia and Herzegovina, winter 2019/20]. Hypsugo - Glasnik za istraživanje šišmiša Balkana/Journal of bat research in the Balkans 5 (2): 44-59.
Dokument dostupan na https://centarzakrs.ba/bh/documents/Hypsugo/Hypsugo%202-2020web.pdf

Park prirode Prača