Zaštićena područja RS

BDZP:	502
Jedinstveni identifikacijski kod:	BA.RS.ZAVOD.PS:502
Verzija prostornog objekta:	June 21, 2020, 1:24 a.m.
Tip:	Kategorija V: Park prirode Kategorija V: Park prirode Park prirode - područje dobro očuvanih prirodnih vrijednosti sa pretežno očuvanim prirodnim ekosistemima i živopisnim pejzažima, namijenjeno očuvanju ukupne geološke, biološke i pejzažne raznovrsnosti, kao i zadovoljenju naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih, zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih djelatnosti usklađenih sa tradicionalnim načinom života i načelima održivog razvoja.
Datum proglašenja:	Sept. 27, 2018
Površina prema aktu zaštite:	330.76 ha Napomena o površini zaštićenog područja Kao zvanična površina zaštićenog područja uzima se površina prema aktu zaštite. Razlika u površini poligona u odnosu na površinu prema aktu zaštite nastala je prilikom procesa digitalizacije katastarskih podloga.
Površina poligona:	325.09 ha
Broj zona zaštite:	3
Nivo zaštite:	Republički
Izvor prostornog podatka:	Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa
Ostale napomene:	Područje je, pod nazivom Cicelj planina sa izvorom i dvije pećine više Čajniča, bilo zaštićeno 1969. godine kao "rezervat prirodnih predjela" Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture SR BiH.

Dezignacija:	Područje je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode RS (Službeni glasnik RS, 20/14)
Tijelo koje donosi akt o proglašenju:	Vlada Republike Srpske
Akt proglašenja:	Odluka o proglašenju Parka prirode Cicelj, Službeni glasnik Republike Srpske 87/18
Datum donošenja akta o proglašenju:	Sept. 6, 2018
Datum objave akta o proglašenju:	Sept. 19, 2018
Datum stupanja na snagu akta o proglašenju:	Sept. 27, 2018

Država:	Bosna i Hercegovina
Entitet:	Republika Srpska
Opština/e u kojoj/kojima se nalazi zaštićeno područje:	Čajniče: 100.0%.
Opis granica:	Početna tačka obuhvata Parka prirode „Cicelj“, je na tromeđi k.č. 986, 987 i 985 na K.O. Čajniče 2, odakle granica ide sjeverno granicom k.č. 987 (čestica je u obuhvatu), zatim granicom k.č. 989 (čestica je u obuhvatu) do spoja sa k.č. 990 gdje dalje nastavlja granicom k.č. 990 do spoja sa k.č. 989 odakle dalje nastavlja južno ovom granicom (čestica je u obuhvatu) do spoja sa k.č. 844. Granica dalje nastavlja jugozapadno granicom k.č. 844 do spoja sa k.č. 2082/2, koja se nalazi na K.O.Čajniče Grad. Granica dalje ide kroz K.O. Čajniče Grad, gdje presijeca k.č. 2082/2 do tačke 1 na koordinati 658741986, 482423964, gdje prelazi na k.č. 287 u K.O. Čajniče Grad odakle nastavlja sjeverno granicom k.č. 287 (čestica je u obuhvatu) sve do spoja sa k.č. 296. Dalje granica presijeca k.č. 296 do spoja k.č294, gdje dalje granica nastavlja istočno granicom k.č. 294 (čestica je van obuhvata) do spoja sa k.č. 293, odakle dalje nastavlja južno granicom k.č. 293 (čestica je u obuhvatu) do spoja sa k.č. 873. Dalje granica pravolinijski presijeca k.č. 873 do tačke 2 na koordinati 658737744, 482406657, odakle dalje ide zapadno granicom k.č. 303 (čestica je u obuhvatu) do spoja sa k.č. 304/1 odakle dalje nastavlja jugozapadno granicom k.č. 304/1 (čestica je u obuhvatu) do spoja sa k.č. 308 gdje dalje nastavlja jugozapadno granicom k.č. 308 (čestica je u obuhvatu) do spoja sa k.č. 311 odakle nastavlja granicom ove parcele (čestica je u obuhvatu) do spoja sa k.č. 859. Dalje granica ide granicom k.č. 859 (čestica je u obuhvatu) do spoja sa k.č. 886. odakle nastavlja granicom k.č. 886 (čestica je u obuhvatu) do poja sa k.č. 1302, gdje dalje nastavlja granicom k.č. 1302 (čestica je u obuhvatu) do spoja sa 1312. Dalje nastavlja granicama k.č. 1312, 1313, 1314, 1343, 1341, 1343, 1344, 1343, i 1345 (čestice su u obuhvatu) na K.O. Čajniče Grad. Dalje granica ide granicom k.č. 1422 (čestica je u obuhvatu), koja se nalazi na K.O.Čajniče 1, a zatim granicom k.č. 1420 (čestica je u obuhvatu), do tačke 3 na koordinati 6585972, 4822471, odakle dalje pravolinijski nastavlja jugoistočno do tačke 4 na koordinati 6586091, 4822131, zatim dalje jugozapadno pravolinijski do tačke 5 na koordinati 6585706,4821883. Granica dalje nastavlja jugoistočno granicom k.č. 1693 (čestica je van obuhvata), do tačke 6 na koordinati 6585925, 4821820, zatim do tačke 7 na koordinati 6585929, 4821815, te dalje granicom k.č. 1449 (čestica je van obuhvata) do tačke 8 na koordinati 6585935, 4821766. Dalje granica ide istočno pravolinijski do tačke 9 na koordinati 6586286, 4821759, zatim do tačke 10 na koordinati 6586591,4822082, odakle dalje nastavlja granicom k.č. 1426, 1425, 1422 u K.O.Čajniče 1. Dalje granica nastavlja kroz K.O.Čajniče Grad, i to granicom k.č. 1372, 1374, 1336, 1335,1334, 1331, 1330, 1329, 1302, 1285, 1271, 1269/1, 1268, 1267, (čestice su u obuhvatu) do spoja sa k.č. 846/1 na K.O. Čajniče 2. Ovdje granica okomito sječe k.č. 846/1 u tački 11 na koordinati 6588417,4824229, odakle granica dalje nastavlja zapadno granicom k.č. 846/1 na K.O. Čajniče 2 (čestica je u obuhvatu), do spoja sa k.č. 986, odakle dalje nastavlja sjeverno granicom k.č. 986 na polaznu tačku.

Očuvano prirodno područje, sa izuzetnim florističkim diverzitetom i bogatstvom iskonskih pejzaža razasutih na bogatoj mreži geomorfologije i hidrologije, osnovna su obilježja područja Cicelja, koja ga svakako svrstavaju u područje veoma privlačno za naučna istraživanja, sport, rekreaciju, turizam, i dr., kako na lokalnom, tako i na regionalnom nivou.

Posebne geološke vrijednosti u Parku prirode „Cicelj“ predstavljaju Orlovica (Orlovačke stijene) i sedrene formacije. Ovdje treba naglasiti i izuzetnu raznolikost geoloških podloga koje su uslovile i izuzetan floristički diverzitet. Uzvišenje Orlovica je izgrađeno od vulkanskih stijena koje nisu česta pojava kod nas, a samo tijelo Orlovice je drastično odudara od okruženja. Dijelovi sedrene terase na kojima je smješten i grad Čajniče dopiru u obuhvat Parka, između magistralnog puta i toka Janjine. Sedrišta predstavljaju ekološki posebna i vrijedna, a prostorno veoma ograničena staništa, te su svakako posebna vrijednost i ovoga područja. Od hidroloških vrijednosti izdvajaju se Vrelo Cicelj, Hladna voda i Trojan voda.

Кad je riječ o florističkim vrijednostima prvo treba izdvojiti broj identifikovanih taksona koji iznosi 513, što ukazuje na visok floristički diverzitet ovoga područja. Od toga su 43 taksona regionalno ili globalno rijetke vrste vaskularne flore koji zaslužuju posebnu pažnju u budućem zaštićenom području. Od ukupnog broja identifikovanih taksona, šest taksona (Dianthus giganteus subsp. croaticus (Borbás) Tutin, Iris reichenbachii Heuff., Кnautia sarajevensis (Beck) Szabó, Pedicularis heterodonta Pančić, Scrophularia bosniaca Beck i Silene sendtneri Boiss.) je endemično i jedan subendemičan (Daphne blagayana Freyer).
U obuhvatu parka identifikovano je 27 taksona koji se nalaze na Uredbi o crvenoj listi zaštićenih vrsta Republike Srpske. To su slјedeći taksoni: Asperula taurina L., Asphodelus albus Mill., Asplenium septentrionale (L.) Hoffm., Cardamine acris Griseb., Carex echinata Murray, Cephalanthera rubra (L.) Rich., Dactylorhiza maculata (L.) Soó, Dactylorhiza saccifera (Brongn.) Soó, Dactylorhiza sambucina (L.) Soó, Daphne blagayana Freyer, Dianthus giganteus subsp. croaticus (Borbás) Tutin, Gymnadenia conopsea (L.) R.Br., Ilex aquifolium L., Iris reichenbachii Heuff Heuff, Кnautia sarajevensis (Beck) Szabó, Neottia ovata (L.) Bluff & Fingerh., Orchis mascula (L.) L., Orchis ustulata L., Pedicularis heterodonta Pančić, Pyrola rotundifolia L., Scrophularia bosniaca Beck, Jovibarba heuffelii (Schott) Á. Löve, Silene sendtneri Boiss., Taxus baccata L., Telekia speciosa (Schreb.) Baumg., Thymus praecox subsp. polytrichus (A. Кern. ex Borbás) Jalasi Traunsteinera globosa (L.) Rchb.). Šest taksona (Carex echinata Murray, Dactylorhiza sambucina (L.) Soó, Galanthus nivalis L., Gentiana acaulis L., Geum rivale L. i Taxus baccata L.) sa Međunarodne crvene liste (IUCN Red List).
Pored toga, u istraživanom području se našlo trinaest taksona (Cephalanthera rubra (L.) Rich., Dactylorhiza maculata (L.) Soó, Dactylorhiza saccifera (Brongn.) Soó, Dactylorhiza sambucina (L.) Soó, Epipactis helleborine (L.) Crantz, Galanthus nivalis L., Gymnadenia conopsea (L.) R.Br., Neottia ovata (L.) Bluff & Fingerh., Neottia nidus-avis (L.) Rich., Orchis mascula (L.) L., Orchis morio L., Orchis ustulata L. i Traunsteinera globosa (L.) Rchb.) sa Dodatka II Кonvencije o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje faune i flore. Dodatka II podrazumjeva vrste kojima ne prijeti istrebljenje, ali se njihova trgovina mora kontrolisati da bi se izbjeglo eksploatisanje koji bi ugrozilo njihov opstanak. Ovi taksoni se nalaze i na EU Uredbi o zaštiti divlje faune i flore i regulisanju njihove trgovine.

Naziv upravljača zaštićenog područja:	Javno preduzeće šumarstva "Šume Republike Srpske", Šumsko gazdinstvo "Vučevica"
Pravni akt osnivanja upravljača:	Podatak nedostaje
Adresa upravljača zaštićenog područja:	Kralja Petra I Oslobodioca 13, 73 280 Čajniče
Telefon upravljača zaštićenog područja:	+38758315326
E-mail adresa upravljača zaštićenog područja:	marco.micevic@gmail.com
Web adresa upravljača zaštićenog područja:	http://sumerepublikesrpske.org/

Plan upravljanja:	Program upravljanja Parkom prirode Cicelj za period 2019-2020. godine

Knjige:	Brujić, J., Milanović Đ., Tupeša Nj. (2011): Biodiverzitet područja Cicelj. Arbor Magna, Banja Luka: 105 str. Dokument dostupan na https://www.researchgate.net/publication/290168710_Biodiverzitet_podrucja_Cicelj

Park prirode Cicelj