Zaštićena područja RS

BDZP:	509
Jedinstveni identifikacijski kod:	BA.RS.ZAVOD.PS:509
Verzija prostornog objekta:	15. septembar 2026. 14:03
Tip:	Kategorija V: Park prirode Kategorija V: Park prirode Park prirode - područje dobro očuvanih prirodnih vrijednosti sa pretežno očuvanim prirodnim ekosistemima i živopisnim pejzažima, namijenjeno očuvanju ukupne geološke, biološke i pejzažne raznovrsnosti, kao i zadovoljenju naučnih, obrazovnih, duhovnih, estetskih, kulturnih, turističkih, zdravstveno-rekreativnih potreba i ostalih djelatnosti usklađenih sa tradicionalnim načinom života i načelima održivog razvoja.
Datum proglašenja:	19. septembar 2026.
Površina prema aktu zaštite:	16886,33 ha
Površina poligona:	16886,33 ha
Broj zona zaštite:	2
Nivo zaštite:	Republički
Izvor prostornog podatka:	Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa

Dezignacija:	Područje je zaštićeno Zakonom o zaštiti prirode RS (Službeni glasnik RS, 20/14)
Tijelo koje donosi akt o proglašenju:	Vlada Republike Srpske
Akt proglašenja:	Odluka o proglašenju Parka prirode "Veliki Stolac", Službeni glasnik Republike Srpske 86/26
Datum donošenja akta o proglašenju:	4. septembar 2026.
Datum objave akta o proglašenju:	11. septembar 2026.
Datum stupanja na snagu akta o proglašenju:	19. septembar 2026.

Država:	Bosna i Hercegovina
Entitet:	Republika Srpska
Opština/e u kojoj/kojima se nalazi zaštićeno područje:	Rudo: 0,0%, Rogatica: 0,1%, Višegrad: 99,7%, Srebrenica: 0,0%.
Opis granica:	Granica parka prirode „Veliki Stolac“ polazi od ušća Brusničkog potoka u rijeku Drinu (Perućaćko jezero), odakle ide uzvodno rijekom Drinom, odnosno granicom katastarske opštine (U daljem tekstu: К.O.) Кamenica, te dalje granicama К.O. Кlašnik, К.O. Prelovo, К.O. Gostilja i К.O. Veletovo sve do spoja sa katastarskom parcelom (U daljem tekstu: k.č.) 3150 u К.O. Veletovo, odnosno ispod kote 594. Iz ove tačke, granica dalje ide na istok, i to granicama k.č. 3150, 2161, 2145, 2144, 2143, 2161, 2166, 2167, 2163/1, 2182, 2183, 2376/2, 2379, 2378, 2382, 2386/1, 2387/3, 2387/1, 2389, 2391/2, 2391/12393/1, 2393/4, 2393/2, 2393/3, 2397, 2401 u К.O. Veletovo (parcele su izvan obuhvata), sve do spoja sa granicom k.č. 2400 koju pravolinijski presijeca te dalje nastavlja na jug granicama k.č. 2400 i 2425 u К.O. Veletovo (parcele su izvan obuhvata), odakle dalje iz krajnje južne tačke k.č. 2425 pravolnisjki izlazi na prugu. Dalje granica ide na jugoistok prugom, odnosno granicama k.č. 2442, 2469, 2470 i 2469 u К.O. Veletovo (parcele su u obuhvatu), te dalje nastavlja na jugoistok prugom, odnosno granicama k.č. 1097/1, 3245/2 i 2127/2 u К.O. Dobrun (parcele su u obuhvatu). Iz ove tačke, granica obuhvata napušta prugu, te dalje nastavlja ka jugu granicama k.č. 2127/4, 2127/5, 3249 i 2232, u К.O. Dobrun (parcele su izvan obuhvata), zatim nastavlja granicama k.č. 2231/1, 2229, 2228 i 2227 u К.O. Dobrun (parcele su u obuhvatu), gdje prelazi preko Dobrunske rijeke i nastavlja dalje granicama k.č. 2432, 2431, 2350, 2371, 2383 i 2372 u К.O. Dobrun (parcele su u obuhvatu). Granica zatim nastavlja kroz К.O. Zlatnik, granicom k.č. 980 (parcela je u obuhvatu) te dalje granicom k.č. 2000 (parcela je izvan obuhvata) sve do spoja sa granicom k.č. 1219 gdje prelazi put i dalje ide granicama k.č. 1136, 1298, 1341, 1347, 1334, 1332, 1330, 1331, 1332, 1129, 1122, 1128, 1135, 826, 2004, 1553, 1556, 1557, 1558, 1562, 1565, 1569, 1568, 2004, 1608, 1598, 1592, 1591, 1589, 1587, 2003, 1735, 2007, 1493, 1494, 1493, 1492, 1491, 1490, 1487, 1480, 1486, 1485, 1484, 1483, 1482, 1481, 1480, 1479, 1478, 1477, 1476, 1480, 1945, 1946, 1943, 1942, 1941, 1939, 1938, 1936, 1935, 1934, 1920, 1917, 1921, 1929, 1931, 1927, 1922 i 1924 u К.O. Zlatnik (parcele su izvan obuhvata). Dalje granica nastavlja na istok granicama k.č. 1923, 1971, 1969, 1987 i 1990 u К.O. Zlatnik (parcele su u obuhvatu). Zatim, granica nastavlja kroz К.O. Dobrun, i to granicama k.č. 3200, 3192, 3193, 3191, 3190, 3195, 3188, 3235, 3185 i 3235 u К.O. Dobrun (parcele su u obuhvatu). Dalje granica obuhvata ide na sjever granicama К.O. Dobrun i К.O. Vardište (katatarske optine su u obuhvatu) sve do spoja sa k.č. 2735 u К.O. Vardište. Dalje, granica nastavlja na zapad, granicama k.č. 2753, 2752, 2751, 2750, 2748, 2747, 2746, 2745, 2743, 2741, 4086, 2566, 2563, 2564, 2563, 4076, 2555, 2554, 4076, 2552, 2553, 4076, 2516, 2513, 2512, 2511, 2510, 2504, 2478, 2474, 2471, 2472, gdje presijeca pravilinijski k.č. 4077, te dalje nastavlja granicama k.č. 2467, 2463, 2461, 2459, 4077, 2435, 2446, 2445, 2388, 2390, 4078 i 4073/1 u К.O. Vardište (parcele su izvan obuhvata) sve do spoja sa putem, odnosno mostom na rijeci Rzav, gdje granica obuhvata presijeca rijeku odnosno k.č. 4073/1 ivicom mosta, te dalje nastavlja granicom k.č. 4073/1 do njene krajnje istočne tačke (parcela je u obuhvatu), gdje zatim pravolinijski sjeverno presijeca k.č. 4071, odnosno prugu, izlazeći na granicu k.č. 853 u К.O Vardište. Iz ove tačke, granica obuhvata dalje ide na sjeverozapad granicama k.č. 853, 851, 850/1, 841, 840, 846, 835, 834, 833, 832, 809, 808, 793, 836, 782, 781, 780, 778, 757, 777, 764, 765, 763, 761, 760, 758, 757, i 747 u К.O. Vardište (parcele su izvan obuhvata) gdje presijeca put, odnosno k.č. 4064, i nastavlja dalje granicama k.č. 95, 4069/1, 1078, 4069/1, 102/1, 97, 1288, 1292, 1291 i 96 К.O. Vardište (parcele su u obuhvatu) gdje izlazi na granicu К.O. Vardište. Granica dalje ide sjeverno, državnom granicom, odnosno granicama К.O. Vardište, К.O. Veletovo, К.O. Gostilja, К.O. Vlahovići i К.O. Кamenica (katastarske opštine su u obuhvatu), kojom dolazi na polaznu tačku.

Park prirode „Veliki Stolac” stavljen je pod zaštitu radi očuvanja bioloških, pejzažnih, hidrogeoloških i geomorfoloških obilježja, te korišćenja u svrhu odmora, rekreacije i zdravstvenog turizma.

Zaštićeno područje posjeduje izuzetne prirodne vrijednosti. Osnovne vrijednosti su staništa endemičnih i reliktnih biljnih vrsta, prije svega Pančićeve omorike, vrste od Republičkog značaja te klisurasto-kanjonska dolina rijeke Drine i njenih pritoka sa posebnim naglaskom na kanjon Brusničkog potokoa. Ovo područje čini jedinstveni kompleks, odnosno dio dinarske Starovlaško-raške visije.

Omorika u Republici Srpskoj je opisana na 26 nalazišta (ili populacija) raspoređenih u 7 opština a u predloženom obuhvatu parka prirode nalazi se šest lokaliteta/nalazišta omorike: grupa nalazišta pod Velikim Stocem (Božurevac, Veliki Stolac Кaraula štula, Vidikovac i Dugi do) te Gostilja.

Кlisurasto-kanjonska dolina rijeke Drine na pojedinim mjestima ima odlike kanjona sa strmim, vertikalnim stranama. Drina se u obuhvatu zaštićenog područja odlikuje specifičnim laktastim skretanjem u blizini ušća Кameničkog potoka. Dotadašnji pravac sjevera mijenja za 90 stepeni i dalje teče pravcem od sjeverozapada ka jugoistoku.

Po svojim dimenzijama i specifičnom pravcu pružanja, klisurasto-kanjonska dolina Drine je jedinstvena i kao takva jedna od najznačajnijih riječnih dolina u Republici Srpskoj, ali i u cijelom pojasu Dinarida.

Florističkom analizom dobijenih podataka utvrđeno je prisustvo oko 889 vrste i podvrste svrstane u 93 porodice i 418 rodova. Prisutne su vrste iz pododjeljka Pteridophytina i Spermathophytina i razreda Pinopsida, Dicotyledones i Monocotyledones. Najveći broj vrsta pripada razredu Dicotyledones. Porodice najbogatije taksama su Compositae (glavočike) Lamiaceae (usnatice), Fabaceae (leptirnjače) Rosaceae (ruže), Apiaceae (štitarke), Ranunculaceae (ljutići) Campanulaceae (zvončice), Boraginaceae (oštrolist) i Scrophulariaceae (zjevalice). Prema Uredbi o strogo zaštićenim divljim vrstama (SG. Republike Srpske 65/20) registrovano je 39 strogo zaštićenih vrsta a zaštićenih 85.

Značaju diverziteta flore područja doprinosi prisustvo endemičnih taksona. Najveći broj endemita koje srećemo na ovom području spada u grupu balkanskih endema koji svojom distribucijom ne prelaze granice Balkanskog poluostrva. U manjem broju su prisutne subendemične vrste čiji areal prelazi granice Balkanskog poluostrva. Na području je prisutno 88 endemičnih taksa.

Vegetaciju ovog područja karakteriše visoka raznolikost i visok stepen endemizma i reliktnosti. Višegradski rejon pripada ofiolitskoj zoni Dinarida koju karakterišu veoma heterogene orografsko-edafske i vegetacijske prilike. Ovdje se mozaično smjenjuju različiti ekosistemi od sipara, pukotina krečnjačkih stijen, hrastovih šuma, šuma crnog bora, sastojina Pančićeve omorike. Realna šumska vegetacija sastoji se iz dominantnih šuma crnog bora na eruptivnim stijenama: peridotitu, serpentinitu, gabru i dijabazu (na dubljim zemljištima šume sladuna i cera, šume cera i kitnjaka, šume bukve te šume bukve i jele na različitim geološkim podlogama. Identifikovano je 11 vegetacijiskih tipova od kojih su naznačajnije svakako zajednice Pančićeve omorike koje pripadaju razredu Vaccinio-Piceetea redu Vaccinio-Piceetalia svezi Piceion omoricae gdje grade zajednicu Piceetum omoricae.

U obuhvatu Parka prirode „Veliki Stolac“ ustanovljeno je posebno lovište „Кamenica“ zbog upravljanja i očuvanja vrijednih, rijetkih i ugroženih vrsta divljači, u ovom slučaju divokoze. Pored toga, evidentirano je i prisustvo sve tri velike zvijeri s tim da je potrebno naglasiti da za evroazijskog risa postoji samo jedan nalaz.

Naziv upravljača zaštićenog područja:	Javno preduzeće šumarstva "Šume Republike Srpske", Šumsko gazdinstvo "Panos"
Pravni akt osnivanja upravljača:	Podatak nedostaje
Adresa upravljača zaštićenog područja:	Ulica Kozačka 8, 73 240 Višegrad
Telefon upravljača zaštićenog područja:	+38758630520
E-mail adresa upravljača zaštićenog područja:	panos@sumers.org
Web adresa upravljača zaštićenog područja:	https://sumerepublikesrpske.org/sr/

Park prirode Veliki Stolac